Libeku oteto od strane države (u dinarima):

Libertarijanski Klub je dobio na poklon veliki broj diskova IDEAS FOR A FREE SOCIETY. Ovaj disk sadrži preko 100 tekstova koji razmatraju probleme političkih, ekonomskih i socijalnih sloboda. Tekstovi su podeljeni u sledećim oblastima: the value of freedom, how markets work, contamporary challenges, understanding economics, policies for freedom and quotations.
Primena nasilja je u politici oduvek prisutna. Štaviše, prisiljavanja i nasilništva različitih vrsta su starija od samog političkog odnosa kao takvog. Istorija civilizacije je obeležena krvavim ratovima i sukobima kako između različitih vojski i država, tako i unutar jedne zajednice; neki od najdestruktivnijih ratova nakon Napoleonovog poraza su vođeni unutar država, a ne između njih (Volc, 2008:115). Mnogi nasilničko ponašanje shvataju, čak, urođenim ljudskoj prirodi. Ipak, kako to ističe Remon Aron, „odustajanje od nasilja postaje ideologija neideokratskog režima“ (Aron, 1997:342). Razvojem konstitucionalnog političkog uređenja nasilje postaje neprihvatljivo, barem vid proizvoljnog pribegavanja istom. Zato nas sada interesuju okolnosti u kojima je nasilje opravdano. Naredni redovi će biti posvećeni pitanju opravdanosti [državnog] monopola na silu i [državnog] sprovođenja nasilja u sistemu liberalno-demokratskog političkog uređenja.
U ovom članku autor se bavi Hajekovom kritikom koncepta zvanog "društvena pravda". Aktuelnost teme proizilazi iz nužnosti susreta svih post-socijalstičkih društava sa ovim fenomenom i činjenice njegovog automatskog postuliranja na vrh svakodnevne političke agende. Situirajući kritiku društvene pravde u nešto širi kontekst Hajekove socijalne filozofije, polazeći od epistemoloških premisa preko istorijskih interpretacija društvenog razvoja, povezujući normativna i empirijska načela, autor ukazuje na ispraznost navedenog pojma. Ključna teza glasi da je zahtev za društvenom pravdom u savremenom društvu floskula sa atavističkim korenom i krilatica osmišljena za prikupljanje dnevnopolitičkih poena. Društvena pravda, doslovno shvaćena, svoje totalno ispunjenje može doživeti jedino u sistemu organizacije, sa kojim slobodno društvo gotovo da nema dodirnih tačaka.
Tekst se bavi analitičkim prikazom teorije pravde američkog teoretičara Džona Rolsa. Razmatrajući odnos između problema pravde i problema jednakosti, autor, na početku, posebno skreće pažnju na načelo neutralnosti koje je ključno za razumevanje kako principa proceduralne pravde tako i za osnovne liberalne institucije. U radu se posebno analizira apstraktna situacija početne pozicije u kojoj se nalaze pojedinci koji pod "velom neznanja" biraju principe pravde. Po mišljenju autora, dolazi do narušavanja načela neutralnosti u početnoj poziciji, odnosno, sporna je pristrasnost principa pravde.